Rad analizira kolokacije leksema rat u hrvatskom jeziku i dva frazema implicitno povezana s tematikom rata. Obrađuje etimologiju leksema rat u hrvatskom jeziku, njegovo značenje te preklapanje kolokacija potvrđenih statističkim alatima u korpusima (CLASSLA-web.hr Croatian Web i Aranea) i onih u Rječniku hrvatskog jezika V. Anića i na Hrvatskom jezičnom portalu.
Proučavanje kolokacija s leksemom rat u rječnicima i korpusima upućuje na djelomično preklapanje u njihovoj zastupljenosti. Rječnici uključuju kolokacije s višim LogDice vrijednostima, potvrđene u korpusu Aranea (domovinski, svjetski, drugi), ali i kolokacije s nižim LogDice vrijednostima (bratoubilački, rat zvijezda i rat dviju ruža), koje nisu potvrđene korpusnom semantičkom analizom. Rezultati korpusne analize pokazuju da je kolokacija domovinski rat najfrekventnija u hrvatskom jeziku, s izraženom semantičkom povezanošću u korpusu Aranea.
Rad zatim analiza dva kulturno specifična rečenična frazema implicitno povezana s ratnom tematikom: kasno Marko (Janko) na Kosovo stiže i provesti se kao Janko (Marko) na Kosovu, te pruža pregled razvoja njihove zajedničke motivacije i etimologije. S obzirom na prisutnost frazema na širem Balkanskom poluotoku, hrvatski frazemi uspoređuju se s ekvivalentima u makedonskom (доцна стигна Марко (Janko) на Косово, помина како Марко на Косово) i srpskom jeziku (kasno Marko (Janko) na Kosovo stiže, proći kao Janko (Marko) na Kosovu). Antroponimne komponente u frazemima odnose se na dvije različite osobe, a analiza potvrđuje da izbor antroponima Marko ili Janko ne mijenja semantičko značenje frazema. Međutim, razlike se javljaju u upotrebi frazema proći kao Janko (Marko) na Kosovu – u hrvatskim i srpskim varijantama frazem se javlja s oba antroponima, dok je u makedonskom zabilježena samo varijanta s Markom.
Analiza računalnih korpusa za hrvatski, makedonski i srpski jezik ispituje sličnosti i razlike u učestalosti kanonske forme, varijacijama antroponimnih komponenti i aktualizacijama frazema. Rezultati pokazuje da je antroponim Marko znatno češći od Janko te da frazemi imaju najveću frekvenciju u srpskom korpusu. Frazem kasno Marko na Kosovo stiže najfrekventniji je u svim trima jezicima, dok provesti se kao Janko (Marko) na Kosovu bilježi znatno manju ili nikakvu frekvenciju. U svim trima jezicima uočena je upotreba posebnih sintagmi za najavu frazema, a zbog duljine, frazemi se ponekad pojavljuju u skraćenoj formi u hrvatskom i u srpskom korpusu, što nije zabilježeno u makedonskom korpusu.
Analiza aktualizicija frazema kasno Marko na Kosovo stiže upućuje na njegov visok kolokacijski potencijal u svim trima jezicima, pri čemu se bilježe aktualizacije na sintagmatskoj i paradigmatskoj razini. U skladu s definicijom ustaljenih aktualizacija prema Moon 2008, bilježe se dva tipa ustaljenih leksikalnih supstitucija: zamjena samo antroponimne komponente Marko ili zamjena obiju onimnih komponenti.
This paper analyzes the collocations of the lexeme rat (war) in the Croatian language, along with two idioms implicitly related to war-related themes. It examines the etymology of the lexeme rat in Croatian, and compares the meaning and collocations confirmed by statistical tools in corpora (CLASSLA-web.hr Croatian Web and Aranea) with those in the Rječnik hrvatskog jezika by V. Anić and Hrvatski jezični portal.
The study of rat collocations in dictionaries and corpus data reveals partial overlap in their representation. Dictionaries include collocations with higher LogDice values, confirmed in the Aranea corpus (domovinski homeland, s vjetski worldly, drugi second), as well as those with lower LogDice values (bratoubilački fratricidal, rat zvijezda star war, and rat dviju ruža war of the two roses), which were not confirmed through corpus-based semantic analysis. Corpus results show that domovinski rat is the most frequent collocation in Croatian, with significant semantic cohesion.
The paper analyzes two culturally specific propositional idioms implicitly linked to war: kasno Marko (Janko) na Kosovo stiže (‘Marko (Janko) arrives late to Kosovo’) and provesti se kao Janko (Marko) na Kosovu (‘to end up like Janko (Marko) in Kosovo’), offering thorough analysis of their shared motivation and etymology. Given their presence across the broader Balkan Peninsula, Croatian idioms are compared to their Macedonian (доцна стигна Марко на Косово, помина како Марко на Косово) and Serbian (kasno Marko na Kosovo stiže, proči kao Janko na Kosovu) equivalents. The anthroponymic components refer to two distinct individuals, and the analysis confirms that the choice of Marko or Janko does not alter the idiom’s meaning. However, differences arise in the use of provesti se kao Janko (Marko) na Kosovu – both anthroponyms appear in Croatian and Serbian, while only Marko is used in Macedonian.
The analysis of text corpora for Croatian, Macedonian, and Serbian compares the frequency of canonical forms, variations in anthroponymic components, and idiom actualizations. Results indicate that the anthroponym Marko is more frequent than Janko and that the idioms are most frequent in the Serbian corpus. The idiom kasno Marko na Kosovo stiže is the most frequent in all three languages, while provesti se kao Janko (Marko) na Kosovu occurs far less frequently or not at all. All three languages use specific phrases to introduce idioms, and due to length, idioms sometimes appear in abbreviated forms, which were not recorded in the Macedonian corpus.
The analysis of the idiom kasno Marko na Kosovo stiže highlights its high collocational potential in all three languages, with actualizations at both syntagmatic and paradigmatic levels. Following Moon’s 2008 definition of conventionalized actualizations, two types of lexical substitutions are noted: substitution just of the anthroponym Marko or of both onymic components.
Anić Vladimir 2003 Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb, Novi Liber.
Anzulović Branimir 1999 Heavenly Serbia: From myth to genocide. New York–London, New York University Press.
Benko Vladimír 2018 Aranea: A Family of Comparable Gigaword Web Corpora. Web Corpora & Corpus Linguistics Portal. Bratislava, Slovak Academy of Sciences Ľ. Štúr Institute of Linguistics. [on-line] http://ucts.uniba.sk/aranea_about/index.html [25-10-2024].
brandt Miroslav 1991 Stvarnost u pozadini jedne epske pjesme. Historijski zbornik 44, 1, 19–22.
Brunnbauer Ulf 2003 Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: Historiografski mitovi u Republici Makedoniji. In: Kamberović Husnija (ed.): Historijski mitovi na Balkanu: zbornik radova. Sarajevo, Institut za istoriju, 291–328.
Čermák František 2007 Frazeologie a idiomatika česká a obecná. Praha, Karolinum.
Filpec Josef – Čermák František 1985 Česká lexikologie. Praha, Academia.
Fink Željka 2006 Rat i mir u hrvatskoj frazeologiji. In: Srdoč-Konestra Ines –Vranić Silvana (ed.): Riječki filološki dani 6. Rijeka, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 119–130.
Fink-Arsovski Željka ikol. 2006 Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema. Zagreb, Knjigra.
Fink-Arsovski Željka – Kovačević Barbara – Hrnjak Anita 2023 Bibliografija hrvatske frazeologije s frazeobibliografskim rječnikom. Zagreb, Knjigra.
Garabík Radovan–Wachtarcyková Jana 2022 Gender asymmetry of Visegrád group languages as reflected by word embeddings. Jazykovedný časopis 73, 3, 354–379.
Grgec Petar 1931 Pravica Kralja Matijaša. Zašto narodna pjesma prikazuje Kraljevića Marka, Ivana Karlovca i Kralja Matijaša kao predstavnike zlatnog doba. Hrvatska straža 4, 3.
Ivanetić Nada–Karlavaris-Bremer Ute 1999 O nekim onimijskim frazemima i u hrvatskom i njemačkom jeziku. Riječ 1. Rijeka, 50–61.
Karabalić Vladimir 2011 Hrvatski naziv domovinski rat i njegovi njemački prijevodi. Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja 28, 143–165.
Kolstø Pål 2003 Procjena uloge historijskih mitova u modernim društvima. In: Kamberović Husnija (ed.): Historijski mitovi na Balkanu: zbornik radova. Sarajevo, Institut za istoriju, 11–38.
Kopřivová Marie 2024 Krajina a počasí prostřednictvím jazyka. In: Kiss Szemán Róbert (ed.): Otisky středoevropské krajiny a podnebí v našich kulturách. Budapest–Esztergom–Ostrava, ELTE BTK Szláv Filológiai Tanszék – Szent Adalbert Közép- és Kelet-Európa Kutatásokért Alapítvány – Ostravská Univerzita Filozofická fakulta, 137–148.
Ljubešić Nikola – Kuzman Taja 2024 C LASSLA-web: Comparable Web Corpora of South Slavic Languages Enriched with Linguistic and Genre Annotation. [on-line] https://aclanthology.org/2024.lrec-main.291 [5-11-2024].
Matasović Ranko et al. (red.) 2021 Etimološki rječnik hrvatskoga jezika. Sv. 2, O–Ž. Zagreb, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Moon Rosamund 2008 Conventionalized assimiles in English: A problem case. International Journal of Corpus Linguistics 13, 1, 3‒37.
Omazić Marija 2015 Phraseology through the looking glass. Osijek, Filozofski fakultet.
Pavlić Goran 2019 Narod, domovina, domovinski rat–teatrološki prilozi političkom. Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu 45, 1, 219–236.
Rychlý Pavel 2008 A Lexicographer-Friendly Association Score. [on-line] https://www.sketchengine.eu/wp-content/uploads/2015/03/Lexicographer-Friendly_2008.pdf [22-10-2024].
Skok Petar 1988 Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Knj. 2, K–Poni. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Stanojević Mateusz-Milan – Parizoska Jelena 2012 Subjectification of idiom introducers in discourse: The case of proverbial in English, Polish and Croatian. In: Karabalić Vladimir – Varga Melita Aleksa ‒ Pon Leonard (eds.): Discourse and Dialogue – Diskurs und Dialog. Frankfurt am Main [etc.], Peter Lang, 85–96.
Wachtarcyková Jana – Garabík Radovan 2022 Vlastné mená a vektorové priestory jako výsledky korpusovej inštrumentalizácie In: Bánik Tomáš – Bauko Jan (eds.): Vlastné mená v interdisciplinárním kontexte. Nitra, Univerzita Konštantína Filozofa, 78–102.
Zaradić Radoslav 2010 Mitologizacija na primjeru povijesne ličnosti Kraljevića Marka. Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira 13, 113–125. [on-line] http://hrcak.srce.hr/polemos [26-10-2024].
Велјановска Катерина – Мирчевска Бошева Биљана 2021 Имињата во македонската фразеологија. Скопје, Антолог
Димитровски Тодор – Ширилов Tашко 2003 Фразеолошки речник на македонскиот јазик А-Ј том I. Скопје, Огледало.
Конески Блаже (ред.) 1966 Речник на македонскиот јазик: со српскохрватски толкувања. том III (П–Ш). Скопје, Институт за македонски јазик „Крсте Мисирков“.
Конески Кирил (гл. ред.) 2011 Толковен речник на македонскиот јазик. том V (Р–С). Скопје, Институт за македонски јазик „Крсте Мисирков“.
Мельничук Олесь С. и др. (ред.) 2006 Этимологический словарь украинского языка: в семи томах. том 5 (Р–Т). Киев, Наукова думка.
Фасмер Макс 2004 Этимологический словарь русского языка. том 3. Москва, Астрель АСТ.
Ширилов Ташко 2008 Фразеолошки речник на македонскиот јазик К–П. том II. Скопје, Огледало.
Benko Vladimír 2015 Srovnatelné webové korpusy Aranea. Ústav Českého národního korpusu FF UK, Praha. [on-line] http://www.korpus.cz [22-10-2024].
Croatian Web (CLASSLA–web.hr) [on-line] https://www.clarin.si/ske/#open [28-10-2024].
HJP: Hrvatski jezični portal. [on-line] https://hjp.znanje.hr [22-10-2024].
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013–2024. [on-line] https://www.enciklopedija.hr/clanak/hunyadi-janos [12-11-2024].
Macedonian Web (CLASSLA–web.mk) [on-line] https://www.clarin.si/ske/#open [30-10-2024].
Serbian Web (CLASSLA-web.sr) [on-line] https://www.clarin.si/ske/#open [30-10-2024].