Authors:
Jadranka Mlikota Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Filozofski fakultet Osijek, Lorenza Jägera 9, HR-31000 Osijek, Hrvatska

Search for other papers by Jadranka Mlikota in
Current site
Google Scholar
PubMed
Close
and
Rene Čipanj Banja ELTE BTK Szláv Filológiai Tanszék, H-1088 Budapest, Múzeum krt. 4/D., Magyarország

Search for other papers by Rene Čipanj Banja in
Current site
Google Scholar
PubMed
Close
Open access

U sjeni Bojničićeva rada, obilježenoga iznimnim prinosom hrvatskoj kulturnoj povijesti i pomoćnim povijesnim znanostima, ostala je Gramatika madžarskoga jezika (1888., 1896., 1905., 1912.) koja je na razmeđu dvaju stoljeća, u vrijeme smjene filoloških škola (zagrebačke školom hrvatskih vukovaca), doživjela nekoliko izmijenjenih izdanja. Gramatiku je – točnije njezino prvo izdanje – kao udžbenik odobrio Odjel za bogoštovlje i nastavu Kr. ugarskoga ministarstva, potom ju nagradio 1889., a naposljetku je ipak negativno ocijenjena, i to u službenom glasilu istoga Odjela koji ju je i nagradio, u Nastavnom vjesniku, a gotovo jednako ocijenit će ju i neki mađarski izvori početkom 20. stoljeća.

Pritom je riječ o kritikama koje su se mahom odnosile na (hrvatski) metajezik gramatike, donošenje netočnih pravila te na njezino, po sudu određenih kritičara, nesustavno oblikovanje, a samom se Bojničiću zamjerala nedostatna filološka naobrazba. Upravo ju stoga ti kritičari između ostaloga opisuju kao priručnik neprikladan za nastavnu uporabu. Od navedenih četiriju izdanja gramatike – iako konzultirani hrvatski i mađarski izvori ustvari ne donose nedvosmislen podatak o tome koliko je točno izdanja gramatika doživjela – spomenutoj je filološkoj ocjeni također podlegnulo samo prvo, a autor je poneke ispravke uklopio u kasnija izdanja svoga gramatičkoga priručnika.

U ovom se radu uspoređuju četiri izdanja Bojničićeve gramatike, utvrđuju se jezične, nazivoslovne i leksičke mijene njezina polaznoga (hrvatskog) jezika te se propituje u kojoj su mjeri potaknute objavljenim kritikama te koliki je odraz smjene filoloških škola vidljiv u pojedinim izdanjima. U sklopu tumačenja mijena što ih izdanja gramatike sadrže, posebice se ističu jezične osobitosti svojstvene normi zagrebačke filološke škole, čime se pak nastoji potkrijepiti činjenica kako je riječ o obilježjima koja su prisutna u svim četirima izdanjima gramatike neovisno o vremenu njihova izdavanja te jezično-političkim okolnostima i utjecajima pod kojima su nastala.

U konačnici se nastoji potvrditi (ne)opravdanost negativne recepcije koju je gramatika imala u dijelu filološke javnosti svojega vremena. Drugim riječima nastoji se dati odgovor na pitanje valja li Bojničiću pridružiti epitet autora čiji rad – pa tako ni njegova gramatika – u odgovarajućoj mjeri nije stručno potkovan ili mu pak, bez obzira na njegovu naobrazbu i upućene kritike, valja odati priznanje zbog neospornih prinosa što ih je dao u području hrvatsko-mađarske gramatikografije.

In the shadow of Bojničić’s work marked by exceptional contributions to Croatian cultural history and auxiliary historical sciences remained the Hungarian Grammar (1888, 1896, 1905, 1912), which at the turn of the century, at the time of change of philological schools (Zagreb philological school was supplanted by the school of Croatian Vukovians), saw several modified editions. This grammar book (to be exact, its first edition) was approved as a textbook by the Royal Hungarian Ministry of Worship and Education and awarded by the same institution in 1889. Eventually, the grammar was nevertheless negatively reviewed in Nastavni vjesnik, the official gazette of the same Ministry, which had previously awarded the grammar, and was almost equally evaluated by some Hungarian sources at the beginning of the 20th century.

The criticism mostly concerns the grammar’s metalanguage (Croatian), deriving incorrect rules, and its unsystematic format (according to certain critics), and Bojničić himself was criticized for his deficient philological education. This is exactly the reason why those critics, amongst other things, describe it as a handbook inadequate for school use. Of the four above-mentioned editions of the grammar – although the consulted Croatian and Hungarian sources do not explicitly state exactly how many editions the grammar had – only the first edition received the above-mentioned philological evaluation, and the author made some corrections in the later editions of his grammar book.

This paper compares the four editions of Bojničić’s grammar, identifies linguistic, terminological, and lexical changes in its source language (Croatian), and examines the extent to which they had been motivated by the published criticism and the extent to which the change of philological schools is reflected in individual editions. Within the interpretation of the changes made in the different editions, linguistic features characteristic of the norm of the Zagreb philological school are highlighted, in an attempt to corroborate the fact that these features are present in all four editions of the grammar irrespective of the time of their publication as well as the linguistic-political circumstances and influences under which they came into existence.

Ultimately, the present paper seeks to confirm the (un)justification of the negative reception the grammar had in a part of the philological public of its time. In other words, we seek to answer the question of whether Bojničić is to be given the epithet of an author whose work – including his grammar – is to a certain extent not professionally grounded, or, regardless of his education and the criticism toward his work, he has to be given credit for his indisputable contribution to the field of Croatian–Hungarian grammaticography.

  • A Franklin kézi lexikona. 1. kötet. A–Gátvíz. Budapest, 1911.

  • Archaeologiai Értesítő. Új folyam, 1879/13. kötet. Budapest, 1879.

  • Archaeologiai Értesítő. Új folyam, 1885/5. kötet. Budapest, 1885.

  • Bojničić Ivan pl.: Gramatika magjarskoga jezika. Zagreb, 1888.

  • Bojničić Kninski Ivan pl.: Gramatika magjarskoga jezika. Drugo popunjeno izdanje. Zagreb, 1896.

  • Bojničić Kninski Ivan pl.: Slovnica madžarskoga jezika. Treće ispravljeno izdanje. Zagreb, 1905.

  • Bojničić Kninski Ivan pl.: Gramatika madžarskoga jezika. Četvrto ispravljeno izdanje. Zagreb, 1912.

  • Budapesti Közlöny. 30. évfolyam, 1896/225. szám. Budapest, 1896.

  • Gutenberg Nagy Lexikon. Minden ismeretek tára. 6. kötet. Bernád–Buber. Budapest, 1931.

  • Havi Szemle. 7. kötet, 1880/1. füzet. VIII. Könyvszemle. Budapest, 1880. 9293.

  • Hrvatski biografski leksikon. https://hbl.lzmk.hr.

  • Hrvatska enciklopedija. https://www.enciklopedija.hr.

  • Irodalomtörténet. 10. évfolyam. Budapest, 1921. 8990.

  • Službeni glasnik Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade Odjela za bogoštovje i nastavu. Zagreb, 1892.

  • Turul. A Magyar Heraldikai és Geneologiai Társaság Közlönye. 14. kötet. Budapest, 1896.

  • Agičić Damir: Kazimir Grekša, profesor mađarskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Franje Josipa I. In: Varietas Europica Centralis. Tanulmányok a 70 éves Kiss Gy. Csaba tiszteletére. Budapest, 2015. 2327.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Agičić Damir: Srednjoeuropske teme. Zagreb, 2020.

  • Brlobaš Željka, Horvat Marijana: Fonološko nazivlje u hrvatskim gramatikama 19. stoljeća. Filologija 46–47 (2006): 4966.

  • Brlobaš Željka, Vajs Nada: Hrvatsko kajkavsko gramatičko nazivlje u gramatici latinskoga jezika Antuna Rožića. Filologija 49 (2007): 136.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Broz Ivan: Hrvatski pravopis. Zagreb, 1893.

  • Brozović Dalibor: Jezična i pravopisna previranja u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. O jednom razvojnom zaokretu u hrvatskome književnom jeziku. Jezik 33 (1985): 115.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Bućin Rajka: Odjel za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju (1869–1918/1921): djelokrug, uredsko poslovanje i „pismara“. Arhivski vjesnik 57 (2014): 3969.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Gabrić-Bagarić Daria: Jezik u gramatikama južnih hrvatskih prostora 17. i 18. stoljeća. Rasprave. Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 29 (2003): 6586.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Glušac Maja, Komar Mihaela: Prilozi sa sufiksima -ce, -ice i -imice. In: Glušac Maja (ured.): Od norme do uporabe 2. Osijek–Zagreb, 2020. 223244.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Gulyás Pál: Magyar írók élete és munkái. Budapest, 1941.

  • Hajnal Márton: Bojničić magyar nyelvtana. Magyar Nyelvőr 34 (1905): 423427.

  • Ham Sanda: Jezik zagrebačke filološke škole. Osijek, 1998.

  • Ham Sanda: Josip Vitanović–nepoznati slavonski jezikoslovac. Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci 18 (2001): 145152.

  • Ham Sanda: Povijest hrvatskih gramatika. Zagreb, 2006.

  • Holjevac Željko: Mađaroni i mađarizacija u Hrvatskoj između mita i zbilje u svjetlu hrvatsko-mađarskih odnosa u 19. stoljeću. In: Marinović Marijana (ured.): Hrvati i manjine u Hrvat- skoj: moderni identiteti. Zagreb, 2014. 99117.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Horel Catherine: Vojnici između nacionalnih fronti. Ukidanje Vojne krajine i razvoj Kraljev- skoga ugarskog domobranstva u Hrvatskoj i Slavoniji 1868–1914. Zagreb, 2015.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Horvat Marijana, Štebih Golub Barbara: Hrvatske dopreporodne slov-nice kao priručnici za učenje hrvatskoga kao stranoga jezika. In: Bratulić Josip, Čupković Gordana, Galić Josip: Dijalekti, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu. Zadar, 2020. 333362.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Kolak Bošnjak Arijana: Attempts to introduce the Hungarian language in Croatian schools in the first half of the 19th century. Pannoniana. Časopis za humanističke znanosti 1 (2017): 4358.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Korunić Petar: Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije. Nacija i nacionalni identitet. Slavonski Brod, 2006.

  • Laszowski Emilij: Dr. Ivan pl. Bojničić Kninski. Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu 2 (1926): 112.

  • Lewis Kristian, Štebih Barbara: Nazivi za vrste riječi u hrvatskome kajkavskome književnom jeziku. Rasprave. Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30 (2004): 107119.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Lewis Kristian, Štebih Barbara, Vajs Nada: Gramatičko nazivlje u hrvatskome kajkavskome književnom jeziku. Filologija 46–47 (2006): 183201.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Lőkös István: A Zágrábi Tudományegyetem Hungarológiai Tanszékének története. Gerun-dium 2018/3: 6681.

  • Lučić Melina: Laszowski i hrvatsko kulturno nasljeđe. In: Pleše Tajana, Stipančević Mario (ured.): Stoljeće nakon Laszowskog. Zagreb, 2016. 7791.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Malić Dragica: Akademijin rječnik i njegove Dopune. Rasprave. Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 6–7 (1980): 121139.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Maretić Tomislav: Hrvatskosrpski adverbi na-ice,-ce,-ke. Ulomak iz rasprave: „Sitni prilozi slavenskoj gramatici“. RAD JAZU 96 (1889): 228233.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Maretić Tomo: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. Zagreb, 1899.

  • Maretić Tomo: Hrvatski ili srpski jezični savjetnik za sve one, koji žele dobro govoriti i pisati književnim našim jezikom. Dopuna Broz-Ivekovićevu „Rječniku hrvatskoga jezika“. Zagreb, 1924.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Maršo Ivan: Slovnica magjarskoga jezika. Budapešta, 1874.

  • Matijevć Zlatko: Dr. Ivan pl. Bojiničić (1858–1925). U prigodi 150. obljetnice rođenja. Arhivski vjesnik 51 (2008): 569584.

  • Mihajlović Dejan: Gramatika magjarskoga jezika. Nastavni vjesnik 12 (1903): 7187.

  • Mihajlović Dejan: Slovnica madžarskoga jezika. Nastavni vjesnik 14 (1906): 539542.

  • Milošević Dragan: Pregled valpovačke župe od prvih spomenika do 2010. godine (krono- logija prema upitniku). https://www.zupa-valpovo.com/dokumenti/kronologija/08_2017.pdf.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Mlikota Jadranka: Vitanovićevi jezikoslovni prinosi. In: Botica Stipe, Nikolić Davor, Tomašić Josipa, Vidović Bolt Ivana (ured.): Zbornik radova Šestoga hrvatskoga slavističkoga kongresa održanoga u Vukovaru i Vinkovcima od 10. do 13. rujna 2014. Prvi svezak. Zagreb, 2016. 353363.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Morić-Mohorovičić Borana: Parčićevo morfološko nazivlje u kontekstu morfološkoga nazivlja zagrebačke filološke škole. Fluminensia 28 (2016): 6981.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Morić-Mohorovičić Borana, Vlastelić Anastazija: Morfološko nazivlje u gramatikama i rječnicima Dragutina Antuna Parčića. In: Stolac Diana (ured.): Od fonologije do leksikologije. Zbornik u čast Mariji Turk. Rijeka, 2018. 229243.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Ograjšek Gorenjak Ida: Reforma obrazovnog sustava kao jedno od ključnih društvenih pitanja 19. stoljeća. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 39 (2007): 5795.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Parčić Dragutin: Rječnik hrvatsko-talijanski. Treće popravljeno i pomnožano izdanje. Zadar, 1901.

  • Raguž Mirko: Zakon od 31. listopada 1888. ob uređenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Senjski zbornik 41–42 (2015–2016): 465488.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Samardžija Marko: Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Drugo, prošireno izdanje. Zagreb, 2004.

  • Samardžija Marko: Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji. Studia Slavica Hung. 52 (2007): 381388.

  • Stipančević Mario: Neznani svijet Emila Laszowskog. Zagreb, 2014.

  • Stipančević Mario: The “Custodial Period” of the Royal Land Archives in Zagreb Through the Activities of Ivan Bojničić and Emilij Laszowski. Poznańskie Studia Slawistyczne 19 (2020): 291307.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Stipančević Mario, Pleše Tajana (ured.): Stoljeće nakon Laszowskog. Zbornik radova sa znanstveno stručnog skupa. Zagreb, 2016.

  • Šimetin Šegvić Filip: Vlast, politika i kultura u Banskoj Hrvatskoj od 1883. do 1903. godine. Doktorski rad. Zadar, 2020.

  • Šokčević Dinko: Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata. Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga. Zagreb, 2006.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Švoger Vlasta, Turkalj Jasna (ured.): Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje udugom19. stoljeću. Zagreb, 2016.

  • Tafra Branka: Jezikoslovna razdvojba. Zagreb, 1995.

  • Tafra Branka: Prinosi povijesti hrvatskoga jezikoslovlja. Zagreb, 2012.

  • Varga Szabolcs: Az 1527. évi horvát–szlavón kettős „királyválasztás” története. Századok 142 (2008): 10751134.

  • Veber Adolfo: Slovnica hrvatska za srednja učilišta. Zagreb, 1876.

  • Vince Zlatko: Zaokret u hrvatskom književnom jeziku potkraj 19. stoljeća. Croatica 6 (1975): 131159.

  • Vince Zlatko: Povijest hrvatskoga književnog jezika s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Jezik 26 (1978): 7688.

  • Vlastelić Anastazija: Parčićevo sintaktičko nazivlje. U kontekstu sintaktičkoga nazivlja hrvatskih gramatika druge polovice 19. stoljeća. Filologija 56 (2011): 159175.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Žagar-Szentesi Orsolya: Ivan Bojničić: Gramatika magjarskoga jezika. In: Croato-Hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza. Zagreb, 2002. 253262.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Župan Dinko: Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u „dugom“ 19. stoljeću. In: Švoger Vlasta, Turkalj Jasna (ured.): Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću. Zagreb, 2016. 273308.

    • Search Google Scholar
    • Export Citation
  • Collapse
  • Expand

Senior editors

Editor-in-Chief: Róbert KISS SZEMÁN (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)

Editorial Board

  • Krisztina MENYHÁRT (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)
  • Péter PÁTROVICS (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)
  • Siarhiej ZAPRUDSKI (Belarusian State University, Minsk, BLR)

Secretary of the Board

  • Sarolta TÓTHPÁL ((Eötvös Loránd University of Budapest, HU)

Advisory Board

  • Krasimira ALEKSOVA (Sofia University St. Kliment Ohridski, BG)
  • Dalibor DOBIÁŠ (Czech Academy of Sciences, CZ)
  • Joanna GOSZCZIYŃSKA (University of Warsaw, PL)
  • Mária GYÖNGYÖSI (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)
  • László JÁSZAY (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)
  • Marko JESENŠEK (University of Maribor, SLO)
  • Mihály KOCSIS (University of Szeged, HU)
  • Katalin KROÓ (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)
  • Stefan Michael NEWERKLA (University of Vienna, A)
  • Ivana TARANENKOVÁ (Slovak Academy of Sciences, SK)
  • Dalibor TUREČEK (University of South Bohemia in České Budějovice, CZ)
  • Slobodanka Millicent VLADIV-GLOVER (Monash University, Clayton Campus, AUS)
  • Kazimierz WOLNY-ZMORZYŃSKI (University of Silesia in Katowice, PL)
  • András ZOLTÁN (Eötvös Loránd University of Budapest, HU)

 

Sarolta TÓTHPÁL (Secretary of the board)
Institute of Slavonic and Baltic Philology
Eötvös Loránd University
H-1088 Budapest, Hungary
Phone: (+36-1)411-6500 ext. 5253
E-mail: studiasl@btk.elte.hu

Indexing and Abstracting Services:

  • America: History and Life
  • Bibliographie Linguistique/Linguistic Bibliography
  • CABELLS Journalytics
  • Historical Abstracts
  • International Bibliographies IBZ and IBR
  • Linguistics Abstracts
  • MLA International Bibliography
  • SCOPUS

 

 

2023  
Scopus  
CiteScore 0
CiteScore rank Q4 (History)
SNIP 0
Scimago  
SJR index 0.101
SJR Q rank Q4

Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae
Publication Model Hybrid
Submission Fee none
Article Processing Charge 900 EUR/article
Printed Color Illustrations 40 EUR (or 10 000 HUF) + VAT / piece
Regional discounts on country of the funding agency World Bank Lower-middle-income economies: 50%
World Bank Low-income economies: 100%
Further Discounts Editorial Board / Advisory Board members: 50%
Corresponding authors, affiliated to an EISZ member institution subscribing to the journal package of Akadémiai Kiadó: 100%
Subscription fee 2025 Online subsscription: 632 EUR / 694 USD
Print + online subscription: 724 EUR / 796 USD
Subscription Information Online subscribers are entitled access to all back issues published by Akadémiai Kiadó for each title for the duration of the subscription, as well as Online First content for the subscribed content.
Purchase per Title Individual articles are sold on the displayed price.

Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae
Language Slavic languages
English
French
German
Size B5
Year of
Foundation
1955
Volumes
per Year
1
Issues
per Year
2
Founder Akadémiai Kiadó
Founder's
Address
H-1117 Budapest, Hungary 1516 Budapest, PO Box 245.
Publisher Akadémiai Kiadó
Publisher's
Address
H-1117 Budapest, Hungary 1516 Budapest, PO Box 245.
Responsible
Publisher
Chief Executive Officer, Akadémiai Kiadó
ISSN 0039-3363 (Print)
ISSN 1588-290X (Online)

Monthly Content Usage

Abstract Views Full Text Views PDF Downloads
Aug 2024 0 19 18
Sep 2024 0 18 5
Oct 2024 0 57 7
Nov 2024 0 17 11
Dec 2024 0 9 0
Jan 2025 0 23 5
Feb 2025 0 4 1